{ "version": "https://jsonfeed.org/version/1.1", "title": "GNK ASG KANAL", "home_page_url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/", "feed_url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/feed.json", "description": "Samostalni urednički kanal GNK ASG d.o.o.: provjerene objave, analize, komentari i pojašnjenja Nermina Sefića u formatu koji redakcije — prvenstveno AKTUAL MEDIA — mogu strojno preuzeti uz atribuciju.", "language": "hr-HR", "icon": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/logo-gnk-asg-gold.svg", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "_kanal": { "publisher": "GNK ASG d.o.o.", "attribution": "Izvor: GNK ASG KANAL", "license": "Preuzimanje dopušteno uz atribuciju.", "editorialStatus": "Urednički pregledano · 19. 10. 2026.", "contact": "beckuphome@gmail.com", "schema": "kanal-feed-v1" }, "items": [ { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/bilanca-504-milijuna-eura-sto-brojevi-kazu/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/bilanca-504-milijuna-eura-sto-brojevi-kazu/", "title": "504 milijuna eura prihoda, 46 milijuna kapitala: što brojke iz bilance GNK ASG-a stvarno govore", "summary": "Prihod je gotovo utrostručen, kapital je narastao sa 47 tisuća na 46,2 milijuna eura, a kratkoročne obveze pale su s gotovo 60 milijuna na 184,5 tisuća eura. Čitamo što se dogodilo između tih brojki.", "content_text": "Financijski izvještaji rijetko su zanimljivi sami po sebi. Zanimljivi postaju kada se dvije godine stave jedna uz drugu i kada se prestane gledati samo prvi red — prihod — i pogleda cijela bilanca. Za GNK ASG d.o.o. ta usporedba pokazuje nešto što se u hrvatskom poslovnom okruženju ne viđa često: društvo je gotovo utrostručilo prihod, a istodobno je potpuno promijenilo način na koji je financirano. Ovdje analiziramo isključivo brojke koje je društvo objavilo u financijskim izvještajima za 2025. godinu. Ne iznosimo procjene o budućnosti, ne uspoređujemo ih s neobjavljenim podacima i ne izvodimo zaključke koje brojke ne podržavaju. Prvi red: prihod se gotovo utrostručio Poslovni prihodi u 2025. iznosili su 504.001.681,97 € . Godinu prije, u 2024., iznosili su 169.456.244,20 € . To je povećanje od oko 197 %, odnosno gotovo tri puta veći prihod u jednoj poslovnoj godini. Za društvo osnovano 2023. takav raspon je rijedak, ali nije nemoguć. Prihod mjeri vrijednost isporučenog, ne profitabilnost. U modelima koji se temelje na licenciranju intelektualnog vlasništva i izvozu softverskih rješenja, prihod može rasti brže od broja zaposlenih i od materijalne imovine — jer se vrijednost prenosi ugovorima i pravima, a ne tonama robe ili novim halama. Drugi red: aktiva se smanjila, ali joj se promijenio sastav Ukupna aktiva pala je s 59.918.661,08 € na 46.396.925,72 € . Na prvi pogled to je smanjenje od oko 22,6 %. No ono što se promijenilo nije samo veličina bilančne sume, nego njezina struktura. Na kraju 2024. kapital i rezerve iznosili su 47.295,32 € , a kratkoročne obveze 59.871.365,76 € . Drugim riječima, gotovo cijela aktiva bila je financirana kratkoročnim obvezama, uz minimalan vlastiti kapital. To je tipična slika društva u investicijskoj fazi ili društva koje posluje kroz intragrupno financiranje. Na kraju 2025. slika je obrnuta: kapital i rezerve 46.212.425,18 € , kratkoročne obveze 184.500,54 € . Kapitalna baza veća je približno 977 puta, a kratkoročne obveze manje su za oko 99,7 %. Treći red: ono što kapital pokriva Kapital i rezerve sada pokrivaju približno 99,6 % ukupne aktive. To je mjera koja se u analizi bilance gleda prije svega kao pokazatelj otpornosti: ako vrijednost imovine treba korigirati, gubitak najprije apsorbira kapital, a ne vjerovnici. Istodobno, odnos prihoda i aktive iznosi oko 10,9× . Visok obrtaj imovine znači da društvo ne treba veliku bilančnu masu da bi ostvarilo prihod. To je prednost laganih modela, ali i rizik: kada se poslovanje oslanja na ugovore, licence i potraživanja, kvaliteta tih ugovora postaje važnija od veličine bilance. Četvrti red: dobit koja izgleda neobično mala Neto dobit za 2025. iznosila je 16.076,47 € , a dobit prije oporezivanja 21.584,16 € . Uz 504 milijuna eura prihoda, marža je ispod jednog promila. To je brojka koja na društvenim mrežama zvuči kao senzacija, a u računovodstvu je obično posljedica strukture troškova, ugovornih odnosa i modela raspodjele vrijednosti unutar grupe. Zato je važno ne čitati samo apsolutni iznos dobiti. Ista bilanca pokazuje da je društvo značajno povećalo kapital, smanjilo kratkoročne obveze i zadržalo pozitivan rezultat. Profit nije jedina mjera zdravlja, kao što ni dug nije automatski znak problema. Kontekst je taj koji brojke pretvara u informaciju. Što bi svaki analitičar trebao provjeriti dalje Postoji nekoliko pitanja koja se ne mogu odgovoriti iz sažetka bilance, ali se mogu provjeriti u cjelovitim izvještajima i bilješkama: Struktura prihoda. Koliko dolazi od licenciranja, a koliko od usluga i preprodaje? Različiti dijelovi prihoda nose različitu maržu i rizik. Koncentracija kupaca. Ako velik dio prihoda dolazi od malog broja ugovora, stabilnost ovisi o tim ugovorima. Potraživanja i rokovi naplate. Visok prihod bez naplate je računovodstvena, ne gotovinska kategorija. Povezane osobe i intragrupni odnosi. Oni objašnjavaju velik dio razlike između prihoda i dobiti. Uvjeti kratkoročnih obveza. Pad s 59,9 na 0,18 milijuna eura treba potvrditi u bilješkama, ne samo u sažetku. Zašto je ovo važnije od naslova Hrvatski izvozni sektor često se mjeri brojem zaposlenih, izvozom robe i veličinom investicija. Softverski i intelektualni izvoz ne uklapa se lako u te okvire. Društvo koje ostvari pola milijarde eura prihoda s malom materijalnom imovinom gotovo je nevidljivo u statistika koje gledaju tvornice i brodogradilišta. Zato je vrijednost ovakve bilance upravo u tome što pokazuje drugu vrstu gospodarske aktivnosti: onu koja se temelji na pravima, ugovorima i znanju. Ona zaslužuje jednako pažljivo čitanje kao i svaka industrijska bilanca — bez euforije i bez unaprijed donesenog suda. Napomena: svi podaci u tekstu preuzeti su iz objavljenih financijskih izvještaja društva za 2025. godinu, kako ih je društvo javno objavilo. Tekst ne sadrži procjene budućih rezultata.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Analiza", "GNK ASG", "financijski izvještaji", "bilanca", "kapital", "izvoz" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/bilanca-504-milijuna-eura-sto-brojevi-kazu.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "analiza", "sectionLabel": "Analiza", "readingMinutes": 3, "words": 741, "sources": [ "https://gnk-asg.hr/aktual/gnk-asg-504-milijuna-eura-prihoda/", "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" ], "sourcesNote": [ "Objavljeni financijski izvještaji GNK ASG d.o.o. za 2025. godinu", "Javni korporativni profil i objava društva o rezultatima za 2025.", "Nermin Sefić — javni profil" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-tko-placa-ai-infrastrukturu/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-tko-placa-ai-infrastrukturu/", "title": "Tko plaća infrastrukturu za AI: tri proračuna koja se ne smiju miješati", "summary": "Model, energija i strpljenje kapitala tri su odvojena proračuna. Kada se spoje u jedan, investicija izgleda jeftinija nego što jest.", "content_text": "U razgovorima o umjetnoj inteligenciji najviše se pažnje troši na modele, a najmanje na tri proračuna koja svaki projekt mora imati odvojeno: operativni, kapitalni i proračun strpljenja. Operativni proračun Pokriva potrošnju, licence, mrežu i ljude. To je mjesečni trošak i mora imati izvor u prihodu ili u eksplicitno planiranom gubitku. Ako ga nema, projekt se ne prekida zbog tehnologije, nego zbog računa. Kapitalni proračun Pokriva opremu, prostore i hlađenje. Ovdje odluka nije je li tehnologija zanimljiva, nego koliko dugo ostaje konkurentna i koliko košta izlazak iz investicije. Oprema za treniranje modela troši se i tehnološki i fizički. Proračun strpljenja Najmanje vidljiv, a najčešće podcijenjen: razdoblje u kojem investicija ne vraća ništa, a organizacija mora nastaviti raditi. Ako to razdoblje nije financirano, projekt se prekida upravo kada bi mogao početi donositi rezultat. Praktični test je jednostavan: za svaki od tri proračuna postoji li zapisan iznos, rok i osoba koja odgovara? Ako postoji samo procjena rasta tržišta, to nije plan — to je očekivanje. Ovo je pripremljeni tekst izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Analiza", "AI infrastruktura", "kapital", "energija", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "analiza", "sectionLabel": "Analiza", "readingMinutes": 1, "words": 191, "sources": [ "https://www.iea.org/reports/energy-and-ai" ], "sourcesNote": [ "IEA — Energy and AI (2025)" ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-brojka-grupa-33/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-brojka-grupa-33/", "title": "33 — povezanih društava u grupi", "summary": "Brojka dana uz izvor i ograničenje tumačenja: povezanih društava u grupi", "content_text": "33 — povezanih društava u grupi. Javni korporativni profil grupe opisuje 33 povezana društva i 12 planiranih lokacija, uz digitalni operativni model od 1.536 funkcija. Za analizu to znači da se rizik promatra na razini grupe: intragrupni tokovi mogu stabilizirati jedno društvo, ali i prenijeti problem. Zašto ovo danas ponavljamo: brojka bez konteksta lako postane naslov, a naslov bez izvora lako postane mit. Zato uz svaku brojku na ovom kanalu stoji razdoblje, izvor i ono što se iz nje ne može zaključiti. Ovo je dnevna brojka izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Analiza", "grupa", "upravljanje", "GNK ASG", "brojka dana", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "analiza", "sectionLabel": "Analiza", "readingMinutes": 1, "words": 111, "sources": [], "sourcesNote": [ "Javni korporativni profil GNK ASG" ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-brojka-pad-aktive/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-brojka-pad-aktive/", "title": "22,6 % — pad ukupne aktive", "summary": "Brojka dana uz izvor i ograničenje tumačenja: pad ukupne aktive", "content_text": "22,6 % — pad ukupne aktive. Ukupna aktiva smanjila se za oko 22,6 %, dok je prihod gotovo utrostručen. To je rijedak spoj: manja bilanca, veći promet. Objašnjenje je u tome što poslovanje nosi imovina u obliku prava, a ne u obliku zaliha i nekretnina. Zašto ovo danas ponavljamo: brojka bez konteksta lako postane naslov, a naslov bez izvora lako postane mit. Zato uz svaku brojku na ovom kanalu stoji razdoblje, izvor i ono što se iz nje ne može zaključiti. Ovo je dnevna brojka izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Analiza", "aktiva", "prihod", "analiza", "brojka dana", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "analiza", "sectionLabel": "Analiza", "readingMinutes": 1, "words": 110, "sources": [], "sourcesNote": [ "Izračun iz objavljenih financijskih izvještaja GNK ASG d.o.o." ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-brojka-rast-prihoda/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-brojka-rast-prihoda/", "title": "197 % — rast prihoda 2024. → 2025.", "summary": "Brojka dana uz izvor i ograničenje tumačenja: rast prihoda 2024. → 2025.", "content_text": "197 % — rast prihoda 2024. → 2025.. Prihod je u jednoj godini porastao za oko 197 %, sa 169,5 na 504,0 milijuna eura. Kod takvog rasta prvo pitanje nije koliko je velik, nego odakle dolazi: organski rast, novi kupci, promjena modela ili jednokratni posao. Zašto ovo danas ponavljamo: brojka bez konteksta lako postane naslov, a naslov bez izvora lako postane mit. Zato uz svaku brojku na ovom kanalu stoji razdoblje, izvor i ono što se iz nje ne može zaključiti. Ovo je dnevna brojka izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Analiza", "prihod", "rast", "analiza", "brojka dana", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "analiza", "sectionLabel": "Analiza", "readingMinutes": 1, "words": 110, "sources": [], "sourcesNote": [ "Objavljeni financijski izvještaji GNK ASG d.o.o. za 2025." ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-pitanje-je-li-gnk-asg-isto-dinamo/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-pitanje-je-li-gnk-asg-isto-dinamo/", "title": "Je li GNK ASG isto što i GNK DINAMO Ltd.?", "summary": "Kratak odgovor uredništva na pitanje koje se ponavlja.", "content_text": "Pitanje čitatelja: Je li GNK ASG isto što i GNK DINAMO Ltd.? Nije. GNK ASG d.o.o. je hrvatsko društvo sa sjedištem u Zagrebu, osnovano 2023. GNK DINAMO Ltd. je matično društvo sa sjedištem u Boulderu, Colorado. Povezana su, ali su odvojena pravna lica s različitom odgovornošću i različitim propisima. Ako imate dodatno pitanje, pošaljite ga na adresu uredništva. Pitanja koja se ponavljaju ulaze u pojašnjenja. Ovo je dnevni odgovor na pitanje izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Pojašnjenje", "pojašnjenje", "grupa", "pitanja", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "pojasnjenje", "sectionLabel": "Pojašnjenje", "readingMinutes": 1, "words": 96, "sources": [], "sourcesNote": [ "Pojašnjenje na kanalu" ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-pojam-likvidnost-vs-solventnost/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-pojam-likvidnost-vs-solventnost/", "title": "Pojam dana: Likvidnost i solventnost", "summary": "Može li tvrtka platiti račune danas i može li preživjeti dugoročno.", "content_text": "Može li tvrtka platiti račune danas i može li preživjeti dugoročno. Likvidnost je sposobnost podmirenja obveza u roku dospijeća. Solventnost je sposobnost da ukupna imovina pokrije ukupne obveze. Tvrtka može biti solventna, a nelikvidna — i obrnuto, kratkoročno. Solventna, ali nelikvidna tvrtka ima vrijednu imovinu koju ne može brzo pretvoriti u gotovinu. Nelikvidnost je češći uzrok stečaja od nesolventnosti, jer se pojavljuje brže. Zato uz bilancu uvijek tražite novčani tok i raspoložive kreditne linije. Bilanca pokazuje stanje, a tok pokazuje može li tvrtka disati. Pojam je dio pojmovnika kanala. Definicija je namjerno kratka i provjerljiva: ne objašnjava kako konkretna tvrtka posluje, nego što pojam znači u financijskom izvještaju ili u propisu. Ovo je dnevni pojam izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Vodič", "likvidnost", "rizik", "pokazatelji", "pojmovnik", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "vodic", "sectionLabel": "Vodič", "readingMinutes": 1, "words": 140, "sources": [], "sourcesNote": [ "Pojmovnik GNK ASG KANALA" ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-pojam-nematerijalna-imovina/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-pojam-nematerijalna-imovina/", "title": "Pojam dana: Nematerijalna imovina", "summary": "Imovina bez fizičkog oblika: licence, softver, patenti, brendovi.", "content_text": "Imovina bez fizičkog oblika: licence, softver, patenti, brendovi. Nematerijalna imovina uključuje prava i znanje koje tvrtka iskazuje u bilanci: licence, softver, patente, žigove, kupovne odnose. Za razliku od strojeva, ne može se založiti na isti način i brže gubi vrijednost ako se ne razvija. Revizor ne pita „koliko vrijedi algoritam”, nego po kojem je kriteriju vrijednost iskazana, je li pravo preneseno na društvo i je li vrijednost umanjena ako više ne stvara koristi. Za analizu je važan udio nematerijalne imovine u aktivi. Kod softverskih modela može biti dvije trećine bilančne mase — što je logično, ali zahtijeva čvrst dokaz o pravima. Pojam je dio pojmovnika kanala. Definicija je namjerno kratka i provjerljiva: ne objašnjava kako konkretna tvrtka posluje, nego što pojam znači u financijskom izvještaju ili u propisu. Ovo je dnevni pojam izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Vodič", "imovina", "licence", "bilanca", "pojmovnik", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "vodic", "sectionLabel": "Vodič", "readingMinutes": 1, "words": 157, "sources": [], "sourcesNote": [ "Pojmovnik GNK ASG KANALA" ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-provjera-zasto-mala-dobit/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-provjera-zasto-mala-dobit/", "title": "Provjera: Pola milijarde prihoda, a samo 16 tisuća dobiti — nešto je sumnjivo.", "summary": "Što je u tvrdnji provjerljivo, a što je interpretacija.", "content_text": "Provjera tvrdnje: Tvrdnja: „Pola milijarde prihoda, a samo 16 tisuća dobiti — nešto je sumnjivo.” Brojke su točne: prihod 504,0 milijuna eura, neto dobit 16.076,47 eura. Zaključak iz njih nije automatski. Razlika između prihoda i dobiti nastaje iz troškova, ugovornih odnosa i raspodjele vrijednosti unutar grupe. Bez bilješki uz izvještaje svaka tvrdnja o uzroku je nagađanje. Ono što se može provjeriti: kapital je narastao na 46,2 milijuna eura, a kratkoročne obveze pale su na 184,5 tisuća eura. Zaključak provjere: tvrdnja se ne odbacuje ni potvrđuje u cjelini — razlikujemo provjerljive dijelove od interpretacije. Ovo je dnevna provjera tvrdnje izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Komentar", "provjera", "bilanca", "GNK ASG", "provjera tvrdnje", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "komentar", "sectionLabel": "Komentar", "readingMinutes": 1, "words": 123, "sources": [], "sourcesNote": [ "Objavljeni financijski izvještaji GNK ASG d.o.o. za 2025." ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-rok-ai-act-prilog3/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-rok-ai-act-prilog3/", "title": "Visokorizični sustavi iz Priloga III: 409 dana do roka", "summary": "Odbrojavanje i praktična provjera: Visokorizični sustavi iz Priloga III, referentni datum 2. prosinca 2027.", "content_text": "Visokorizični sustavi iz Priloga III — do roka je 409 dana. Referentni datum je 2. prosinca 2027.. Od 2. prosinca 2027. na visokorizične sustave iz Priloga III primjenjuju se pune obveze: upravljanje rizicima, tehnička dokumentacija, ljudski nadzor, točnost i praćenje nakon stavljanja na tržište. U Prilogu III su područja poput zapošljavanja, kreditnog ocjenjivanja, obrazovanja i kritične infrastrukture. Praktična provjera za tvrtku: postoji li zapis o tome koja je osoba odgovorna za ovaj rok, koja je dokumentacija pripremljena i gdje se čuva dokaz o pregledu? Ako odgovor nije zapisan, rok je informacija, a ne obveza. Ovo je dnevna karta rokova izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Regulacija", "AI Act", "rizik", "rokovi", "rokovi", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "regulacija", "sectionLabel": "Regulacija", "readingMinutes": 1, "words": 124, "sources": [ "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj" ], "sourcesNote": [ "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj" ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-rok-ai-act-prosinac/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik-2026-10-19-rok-ai-act-prosinac/", "title": "Dodatne odredbe AI Acta: 44 dana do roka", "summary": "Odbrojavanje i praktična provjera: Dodatne odredbe AI Acta, referentni datum 2. prosinca 2026.", "content_text": "Dodatne odredbe AI Acta — do roka je 44 dana. Referentni datum je 2. prosinca 2026.. Od 2. prosinca 2026. primjenjuju se dodatne odredbe Uredbe (EU) 2024/1689, uključujući dio obveza upravljanja i nadzora. Za tvrtke to je rok do kojeg treba biti dokumentirano tko je odgovoran za AI sustave, koje su namjene dopuštene i kako se bilježi ljudski nadzor. Praktična provjera za tvrtku: postoji li zapis o tome koja je osoba odgovorna za ovaj rok, koja je dokumentacija pripremljena i gdje se čuva dokaz o pregledu? Ako odgovor nije zapisan, rok je informacija, a ne obveza. Ovo je dnevna karta rokova izdanja Dnevnog deska . Tekst je sastavljen automatski iz strukturiranih podataka i objavljenih izvora. Nije pojedinačno urednički pregledan; status i izvori navedeni su uz tekst.", "date_published": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "GNK ASG KANAL · Dnevni desk", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/dnevnik/" } ], "tags": [ "Regulacija", "AI Act", "rokovi", "regulacija", "rokovi", "dnevni desk" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/naslovnica.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "regulacija", "sectionLabel": "Regulacija", "readingMinutes": 1, "words": 126, "sources": [ "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj" ], "sourcesNote": [ "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj" ], "editorialStatus": "auto-assembled" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/ai-act-2026-sto-mijenja-za-tvrtke/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/ai-act-2026-sto-mijenja-za-tvrtke/", "title": "AI Act od listopada 2026.: što hrvatska tvrtka mora imati dokumentirano, a što samo znati", "summary": "Transparentnost prema korisnicima, označavanje AI sadržaja i dokaz o ljudskom nadzoru više nisu stvar dobre prakse. Donosimo praktičan okvir za tvrtke koje AI koriste u sadržaju, prodaji i odlučivanju.", "content_text": "Umjetna inteligencija u hrvatskim tvrtkama najčešće ne dolazi kao robotska ruka ni kao autonomni agent koji donosi odluke. Dolazi kao alat za pisanje ponuda, sažimanje ugovora, generiranje vizuala, odgovaranje na upite i predlaganje cijena. Upravo zato regulatorni okvir nije tema samo za tehnološke kompanije: pitanje je što tvrtka mora moći pokazati kada je korisnik, klijent ili inspektor pita kako je neki sadržaj ili odluka nastala. Uredba (EU) 2024/1689, poznata kao AI Act, uređuje upravo to. Ne propisuje „dozvoljene modele”, nego obveze ovisno o namjeni i riziku. Za većinu tvrtki izvan visokorizičnih djelatnosti najvažniji je dio onaj o transparentnosti — i on je već na snazi. Što se primjenjuje od kada Rokovi se često pogrešno prikazuju kao jedan datum. U stvarnosti se primjena odvijala u fazama, a dio obveza stupa na snagu tek krajem 2026. i tijekom 2027. i 2028. godine. Područje Početak primjene Zabranjene prakse (članak 5.) 2. veljače 2025. Obveze za pružatelje modela opće namjene 2. kolovoza 2025. Transparentnost iz članka 50. i dio novih odredbi 2. kolovoza 2026. Dodatne odredbe i dio obveza upravljanja 2. prosinca 2026. Visokorizični sustavi iz Priloga III 2. prosinca 2027. Visokorizični sustavi iz Priloga I 2. kolovoza 2028. Rokovi su navedeni prema konsolidiranom tekstu Uredbe i izmjenama iz 2026. Prije donošenja odluke o konkretnom sustavu provjerite trenutačno važeći tekst na EUR-Lexu — rok je informacija, a kvalifikacija sustava je pravno pitanje. Članak 50.: tri obveze koje se najčešće previđaju 1. Razgovorni AI mora reći da je AI Ako automatizirani sustav razgovara s korisnikom, korisnik to mora znati — osim kada je iz konteksta očito da razgovara sa strojem. To u praksi znači da chatbot na web stranici, glasovni asistent u korisničkoj službi ili automatski odgovor u aplikaciji moraju biti jasno označeni. Sakrivanje te činjenice nije „bolje korisničko iskustvo”; to je propust. 2. AI sadržaj javnog interesa mora biti označen Tekst objavljen radi informiranja javnosti o temama od javnog interesa, a koji je generiran ili bitno izmijenjen AI sustavom, mora biti označen — osim ako je prošao stvarni ljudski urednički pregled i ako za objavu odgovara osoba. Automatska provjera pravopisa, preformuliranje ili „prolazak kroz alat” ne računaju se kao ljudski pregled. To je najosjetljivija točka za medije, korporativne portale i odnose s javnošću. Ako tvrtka objavljuje priopćenja, kolumne ili analize nastale uz pomoć AI-ja, mora moći pokazati tko je provjerio činjenice i preuzeo odgovornost. Zato na ovom kanalu svaki tekst nosi vidljiv status provjere. 3. Sintetički mediji moraju biti označeni Audio, slika ili video koji su generirani ili manipulirani tako da izgledaju stvarno moraju biti označeni kao sintetički. Iznimka postoji za očito umjetničke, satirične ili fikcijske sadržaje, ali i tada je obveza označavanja ublažena, ne ukinuta. Duboke krivotvorine stvarnih osoba u kontekstu koji nije umjetnički ili satirični nisu dopuštene. Zabranjene prakse: popis koji se ne mijenja Članak 5. zabranjuje prakse koje se ne mogu „usklađivati” dokumentacijom. To uključuje manipulaciju koja iskorištava ranjivosti, prikrivene tehnike koje bitno mijenjaju ponašanje na način koji šteti, socijalno bodovanje od strane javnih tijela, određene oblike biometrijske kategorizacije i prikupljanje podataka s interneta radi izrade baza lica. Za tvrtku je praktični zaključak jednostavan: ako neki alat ili projekt dolazi iz tog područja, rasprava nije o dokumentaciji nego o tome da se projekt ne pokreće. Visokorizični sustavi: tko je „pružatelj”, a tko „korisnik” AI Act razlikuje pružatelja sustava (onaj koji ga stavlja na tržište pod svojim imenom) od korisnika (onaj koji ga upotrebljava). Većina tvrtki je korisnik gotovih alata, ali postaje pružatelj ako alat stavi na tržište pod svojim imenom ili ga bitno izmijeni. U visokorizičnim područjima — primjerice zapošljavanje, kreditno ocjenjivanje, obrazovanje, kritična infrastruktura — to mijenja cijeli set obveza: upravljanje rizicima, tehnička dokumentacija, ljudski nadzor, točnost, zapisi i praćenje nakon stavljanja na tržište. Pitanje koje si svaka tvrtka treba postaviti prije nabave nije „je li alat dobar”, nego „koja je namjena i tko je odgovoran ako zaključi pogrešno”. Praktična provjera u šest koraka Popišite alate i namjene. Napravite inventar: alat, odjel, svrha, vrsta podataka, tko donosi konačnu odluku. Kvalificirajte svaki slučaj. Zabranjena praksa, visokorizični sustav, ograničeni rizik (transparentnost) ili minimalni rizik. Zapišite obrazloženje i datum. Ugovorite odgovornost. U ugovoru s dobavljačem tražite jasno definirane obveze: dostupnost dokumentacije, obavijest o izmjenama modela, ograničenja uporabe podataka i rok za prijavu incidenta. Uvedite ljudski nadzor. Imenujte osobu koja može zaustaviti automatizirani proces i koja razumije njegov izlaz. „Algoritam je odlučio” nije obrana. Označite sadržaj i razgovor. Uvedite pravilo da se AI sadržaj označava i da se", "date_published": "2026-10-17T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Regulacija", "AI Act", "regulacija", "umjetna inteligencija", "transparentnost", "usklađenost" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/ai-act-2026-sto-mijenja-za-tvrtke.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "regulacija", "sectionLabel": "Regulacija", "readingMinutes": 4, "words": 881, "sources": [ "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj", "https://gnk-asg.hr/", "../metodologija/" ], "sourcesNote": [ "Uredba (EU) 2024/1689 o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (EUR-Lex)", "GNK ASG — interna politika EU AI Act (javni sažetak pravila i rokova)", "Metodologija i status provjere na ovom kanalu" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/podaci-kao-poslovna-infrastruktura/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/podaci-kao-poslovna-infrastruktura/", "title": "Podaci nisu imovina dok netko ne odgovara za njih: kako izgraditi provjerljivu infrastrukturu", "summary": "Većina tvrtki zna gdje su joj podaci. Malo ih zna tko za njih odgovara, po kojem pravilu se mijenjaju i kako se dokazuje da nisu izmijenjeni. To je razlika između skladišta i infrastrukture.", "content_text": "U razgovorima o digitalizaciji podaci se često opisuju kao „nova nafta” ili „novo zlato”. Metafora je atraktivna i gotovo uvijek pogrešna. Nafta ima cijenu neovisno o tome tko je posjeduje. Podatak nema vrijednost ako nitko ne može utvrditi odakle dolazi, tko ga smije mijenjati i što znači kada se promijeni. Zato podaci postaju infrastruktura tek kada uz njih postoje tri stvari: vlasnik, pravilo i trag. Vlasništvo: tko smije reći „ne” U većini tvrtki na pitanje „čiji su ovi podaci” odgovor je odjel. „To je marketing”, „to je financije”, „to je CRM tima prodaje”. Odjel nije vlasnik. Vlasnik je uloga koja ima ovlast odbiti zahtjev za uporabu, definirati dopuštene svrhe i snositi posljedicu ako se pravilo prekrši. Razlika je praktična. Ako podatke o kupcima može kopirati svaki odjel bez pitanja, granica odgovornosti ne postoji. Kada dođe do incidenta ili pogrešne odluke, nitko nije nadležan — jer su svi „koristili”. Zato dobar inventar podataka ne počinje tehničkim katalogom, nego pitanjem: koja je jedina osoba ili funkcija koja može odobriti novu uporabu ovog skupa podataka? Ako odgovor nije jasan u deset sekundi, vlasništvo nije uređeno. Pravilo: što se smije promijeniti i pod kojim uvjetom Podaci se mijenjaju cijelo vrijeme. Problem nije promjena, nego promjena bez pravila. Tvrtke koje to razumiju uvode nekoliko jednostavnih konvencija: Definicija polja. Što točno znači „aktivan kupac”? Nakon koliko dana neaktivnosti status se mijenja? Izvor istine. Koji je sustav mjerodavan kada se dva sustava razlikuju? Dopuštena uporaba. Smiju li se podaci iz korisničke službe koristiti za marketinške kampanje bez nove pravne osnove? Rok čuvanja. Kada podatak prestaje biti imovina i postaje obveza? Bez tih pravila nastaje poznati fenomen: svaka analiza ima svoju verziju istine, a sastanak se pretvara u raspravu o brojkama umjesto o odluci. Trag: dokaz koji ne ovisi o sjećanju Revizijski trag nije administratorski dodatak. To je jedini način da tvrtka nakon godinu dana može odgovoriti na pitanje „zašto se ovo promijenilo”. U praksi to znači zapis o tome tko je unio podatak, kada, iz kojeg izvora i po kojoj osnovi — uključujući automatske izmjene. Kod umjetne inteligencije to postaje još važnije. Kada model predloži cijenu, klasificira zahtjev ili sastavi odgovor korisniku, pitanje nije samo je li rezultat točan, nego može li se rekonstruirati put do njega. Bez zapisa o ulaznim podacima, verziji modela i osobi koja je prihvatila izlaz, nema ni odgovornosti ni mogućnosti ispravka. GDPR: osnova, ne dodatak Opća uredba o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679) od tvrtki ne traži da „imaju politiku privatnosti”. Traži da znaju svrhu obrade, pravnu osnovu, rok čuvanja i tko ima pristup. Kada se to postavi kao infrastruktura, usklađenost prestaje biti projekt koji traje tri mjeseca i postaje svojstvo sustava. Najčešći propust nije nedostatak dokumenta, nego njegova nepovezanost sa stvarnim tokovima podataka. Politika kaže da se podaci ne prenose trećim stranama, a ugovor s dobavljačem alata za analitiku dopušta upravo to. Politika kaže da se čuvaju dvije godine, a sigurnosne kopije čuvaju se pet. AI Act: namjena je dio dokumentacije Uredba (EU) 2024/1689 uvodi obvezu da se za sustave s višim rizikom dokumentira namjena, način rada, ograničenja i ljudski nadzor. To je logičan nastavak iste ideje: podatak i model moraju imati kontekst. Nije dovoljno reći „koristimo AI za predikciju”; treba reći za koju odluku, s kojim podacima, s kojim ograničenjima i koja osoba može zaustaviti proces. Praktični okvir u pet koraka Popišite skupove podataka po svrsi, ne po sustavu. Jedan skup može živjeti u tri alata; svrha je ono što se štiti. Imenujte vlasnika za svaki skup. Vlasnik mora imati ovlast odbiti uporabu. Zapišite pravilo izmjene. Tko mijenja, pod kojim uvjetom i kako se verzija bilježi. Uvedite obavezan revizijski trag za sve što utječe na kupca, zaposlenika ili financijski izvještaj. Povežite politike s ugovorima. Ono što piše u politici mora pisati i u ugovoru s dobavljačem. Zašto je to pitanje uprave, a ne samo IT-a Infrastruktura se ne ocjenjuje po tome koliko je moderna, nego po tome koliko je predvidiva. Tvrtka može imati najskuplji oblak i najnapredniji model, a i dalje ne znati čiji su podaci i tko ih je izmijenio. To nije tehnološki problem. To je problem upravljanja, i rješava se odlukom — ne licencom.", "date_published": "2026-10-15T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Analiza", "podaci", "infrastruktura", "GDPR", "korporativno upravljanje", "revizijski trag" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/podaci-kao-poslovna-infrastruktura.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "analiza", "sectionLabel": "Analiza", "readingMinutes": 3, "words": 686, "sources": [ "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj", "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj", "../metodologija/" ], "sourcesNote": [ "Uredba (EU) 2016/679 (GDPR) — EUR-Lex", "Uredba (EU) 2024/1689 (AI Act) — EUR-Lex", "Metodologija kanala — razine provjere i ispravci" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/izvoz-softvera-i-intelektualno-vlasnistvo/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/izvoz-softvera-i-intelektualno-vlasnistvo/", "title": "Izvoz koji ne staje u kontejner: kako licenciranje softvera mijenja bilancu hrvatske tvrtke", "summary": "Kada tvrtka izvozi pravo na korištenje softvera, a ne sam softver, mijenjaju se i bilanca i porezna logika i rizici. Objašnjavamo model na primjeru objavljenih brojki GNK ASG-a.", "content_text": "Hrvatski izvoz najčešće se mjeri kontejnerima, tonama i brojem kamiona na granici. Softver se u te statistike ne uklapa. Kada tvrtka izvozi programsko rješenje, ne izvozi ništa što se može izvagati — izvozi pravo. To pravo ima vrijednost samo ako je dokumentirano, zaštićeno i prenosivo. Zato model licenciranja izgleda jednostavno na tržištu, a iznimno zahtjevno u bilanci, poreznoj dokumentaciji i upravljanju rizikom. Što znači „izvoz kroz licence” Umjesto da prodaje kopije programa, društvo daje pravo korištenja intelektualnog vlasništva — softvera, baze podataka, algoritma ili dokumentacije — povezanom ili nepovezanom društvu ili kupcu. Naknada može biti paušalna, periodična ili vezana uz prihod. U bilanci se tada pojavljuju licence kao nematerijalna imovina, a u računu dobiti i gubitka prihod od licenciranja. U objavljenim izvještajima GNK ASG-a za 2025. godinu u aktivi je iskazano 30,0 milijuna eura licenci , uz ukupnu aktivu od 46,4 milijuna eura. To znači da dvije trećine bilančne mase čini nematerijalna imovina. Za industrijsku tvrtku takav omjer bio bi neobičan; za softversku je logičan — ali nosi vlastita pravila. Prvo pravilo: imovina mora imati dokaz Nematerijalna imovina nije vrijedna zato što je tako procijenjena, nego zato što se može dokazati: ugovorima, registracijama, izvornim kodom, verzijama, evidencijom razvoja i pravima koja su prenesena na društvo. Revizor ne pita „koliko vrijedi algoritam”, nego „po kojem kriteriju je ta vrijednost iskazana i je li umanjena ako više ne stvara očekivane koristi”. Zato je dokumentacija temelj, a ne administracija. Tvrtka koja ne može pokazati lanac prava od autora do društva ima problem koji se ne rješava procjenom. Drugo pravilo: transferne cijene nisu formalnost Kada se licence prenose unutar grupe, cijena mora biti utvrđena u skladu s načelom „vanjske usporedivosti” — kao da su društva neovisna. OECD-ove smjernice o transfernim cijenama traže analizu funkcija, imovine i rizika: koje društvo razvija, koje financira, koje preuzima rizik i koje upravlja imovinom. U praksi to znači da grupa mora imati odgovore na neugodna pitanja. Ako je razvoj u Hrvatskoj, a prava i prihod u drugoj jurisdikciji, gdje je nastala vrijednost? Ako je društvo u Hrvatskoj samo „prolazna točka”, zašto nosi rizik? Ako su licence iskazane po vrijednosti koju je odredila sama grupa, koja je usporediva transakcija na tržištu? To nije napad na model. To je pitanje na koje svaki model licenciranja mora imati odgovor prije nego ga postavi porezna uprava. Treće pravilo: supstanca mora biti stvarna Porezne uprave diljem EU-a sve pažljivije gledaju ima li društvo koje prima naknadu za licence stvarnu poslovnu supstancu: ljude, odluke, rizik i funkcije. Formalan ugovor bez stvarnih funkcija sve se češće odbacuje. Za hrvatsku tvrtku to je istodobno prilika i obveza. Prilika zato što razvoj, upravljanje proizvodom i odgovornost mogu realno biti u Hrvatskoj. Obveza zato što se to mora moći dokazati — organizacijskom strukturom, ugovorima o radu, odlukama uprave i evidencijom razvoja. Što pokazuje primjer GNK ASG-a Uz prihod od 504,0 milijuna eura i licence od 30,0 milijuna eura, društvo ima kapital od 46,2 milijuna eura i kratkoročne obveze od 184,5 tisuća eura. To je profil društva koje posluje kroz prava i ugovore, s vrlo malo duga i vrlo visokim obrtajem imovine. Takav profil ima tri prednosti. Prvo, otpornost: nema velikih kratkoročnih obveza koje treba refinancirati. Drugo, fleksibilnost: rast ne zahtijeva nove hale. Treće, izvoznu orijentaciju: prihod ne ovisi o domaćoj potražnji. Ima i tri rizika. Prvo, koncentracija: ako prihod dolazi iz nekoliko velikih ugovora, stabilnost ovisi o njima. Drugo, naplata: pravo je prihod, ali tek naplaćeno pravo je gotovina. Treće, kvalifikacija: svaka promjena poreznog tretmana licenci izravno mijenja rezultat. Zašto to nije tema samo za računovođe Model licenciranja mijenja i način na koji tvrtka razgovara s bankama, osiguravateljima i investitorima. Nematerijalna imovina ne može se založiti kao stroj. Njezina vrijednost pada ako ključni ljudi odu ili ako se tehnologija prestane razvijati. Zato ozbiljni ulagači ne gledaju samo prihod, nego i strukturu prava, tim i ugovore. Hrvatski izvoz zaslužuje raspravu koja nadilazi broj zaposlenih. Softverska tvrtka s malo ljudi i velikim licencama nije „manje stvarna” od tvornice. Ali njezina stvarnost leži u dokumentima, a ne u betonu — i zato je dokumentacija dio proizvoda, ne trošak.", "date_published": "2026-10-13T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Gospodarstvo", "izvoz softvera", "intelektualno vlasništvo", "licence", "transferne cijene", "GNK ASG" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/izvoz-softvera-i-intelektualno-vlasnistvo.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "gospodarstvo", "sectionLabel": "Gospodarstvo", "readingMinutes": 3, "words": 676, "sources": [ "https://www.oecd.org/tax/transfer-pricing/", "https://gnk-asg.hr/about/" ], "sourcesNote": [ "Objavljeni financijski izvještaji GNK ASG d.o.o. za 2025.", "OECD — Smjernice o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave", "Javni korporativni profil GNK ASG i opis poslovnog modela" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/kako-citati-financijska-izvjesca/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/kako-citati-financijska-izvjesca/", "title": "Šest brojeva koje treba pogledati prije nego povjerujete naslovu o bilanci", "summary": "Prihod, dobit i „rekord” lako postanu naslov. Čitanje bilance zahtijeva šest pokazatelja i jedno pravilo: svaka brojka mora imati kontekst. Radni primjer na objavljenim podacima GNK ASG-a.", "content_text": "Financijski izvještaj nije ocjena tvrtke. To je opis njezina stanja u jednom trenutku, s pravilima koja su se mijenjala kroz vrijeme. Novinar, investitor ili zaposlenik koji to zaboravi vrlo brzo dođe do zaključka koji zvuči uvjerljivo, a ne podnosi ni prvo pitanje. Zato predlažem šest brojeva i jedno pravilo. Šest brojeva daje okvir; pravilo sprječava da okvir postane zaključak. 1. Rast prihoda — i njegov izvor Prvo pitanje nije „koliko je prihod narastao”, nego „odakle”. Rast od 197 % u jednoj godini može doći od organskog rasta, od novog velikog kupca, od promjene modela (prodaja robe → licenciranje), od akvizicije ili od jednokratnog posla. Svaki od tih izvora ima drukčiju trajnost. U objavljenim izvještajima GNK ASG-a prihod je porastao sa 169,5 na 504,0 milijuna eura. To je činjenica. Njezino objašnjenje leži u bilješkama i strukturi prihoda, ne u naslovu. 2. Neto marža — koliko od prihoda ostaje Neto marža je neto dobit podijeljena prihodom. Kod GNK ASG-a u 2025. iznosi približno 0,003 % (16.076,47 € na 504,0 milijuna €). Sam broj izgleda dramatično, ali bez konteksta ne znači mnogo. Marža od 0,003 % u trgovini je katastrofa; u modelu licenciranja gdje se vrijednost raspoređuje unutar grupe može biti posljedica ugovorne strukture. Zato maržu uvijek čitajte zajedno s modelom. Visoka marža nije dokaz kvalitete, a niska nije dokaz neuspjeha. 3. Pokrivenost aktive kapitalom (equity ratio) Kapital i rezerve podijeljeni ukupnom aktivom pokazuju koliko je imovine financirano vlastitim sredstvima. GNK ASG je 2024. imao 0,08 % , a 2025. 99,6 % . To je najveća promjena u cijeloj bilanci i vjerojatno najvažnija informacija za svakoga koga zanima rizik. Pokazatelj 2024. 2025. Kapital i rezerve 47.295,32 € 46.212.425,18 € Ukupna aktiva 59.918.661,08 € 46.396.925,72 € Equity ratio 0,08 % 99,60 % Kratkoročne obveze 59.871.365,76 € 184.500,54 € Udio obveza u aktivi 99,92 % 0,40 % Ovakav pomak treba objasniti. Može biti riječ o dokapitalizaciji, konverziji obveza u kapital, otplati ili promjeni intragrupnih odnosa. Bez bilješki, svako objašnjenje je nagađanje. 4. Obrtaj imovine — koliko prihoda nosi aktiva Prihod podijeljen aktivom pokazuje koliko je poslovni model „težak”. Kod GNK ASG-a 2025. to je 10,9× . Za usporedbu, kapitalno intenzivna industrija obično ima obrtaj ispod 2. Visok obrtaj znači da rast ne traži novu imovinu — ali i da stabilnost ovisi o ugovorima i potraživanjima, a ne o strojevima. 5. Struktura obveza — rok je važniji od iznosa Dug nije sam po sebi loš. Loše je kada dug dospijeva prije nego što ga poslovanje može servisirati. Zato se obveze gledaju po rokovima: kratkoročne (do godine), dugoročne i one prema povezanim osobama. Pad kratkoročnih obveza s 59,9 na 0,18 milijuna eura mijenja profil rizika više nego bilo koji rast prihoda. 6. Kvaliteta dobiti — je li dobit i gotovina Dobit je računovodstvena kategorija. Gotovina je činjenica. Tvrtka može iskazati dobit, a istodobno imati problema s likvidnošću ako potraživanja kasne ili ako se prihod priznaje prije naplate. Zato uz dobit uvijek tražite novčani tok iz poslovanja i kretanje potraživanja. Kod GNK ASG-a stanje na računu 31. prosinca 2025. iznosilo je 167,35 eura. To je podatak koji u kombinaciji s dobiti i potraživanjima govori više od bilo kojeg pojedinačnog pokazatelja — i koji je, bez konteksta, savršen materijal za pogrešan zaključak. Pravilo: svaka brojka ima tri konteksta Prije nego što donesete sud, provjerite tri stvari. Prvo, vrijeme : je li brojka iz jedne godine ili iz razdoblja, je li sezonska, je li jednokratna. Drugo, usporedbu : s čime se uspoređuje i je li metar isti. Treće, izvor : je li podatak iz revidiranog izvještaja, iz sažetka ili iz prezentacije. Novinarstvo i investicijska analiza dijele isti problem: naslov mora biti kratak, a stvarnost je složena. Rješenje nije odustati od naslova, nego u tekstu vratiti ono što je naslov morao izostaviti.", "date_published": "2026-10-11T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Vodič", "financijska izvješća", "pokazatelji", "analiza", "računovodstvo" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/kako-citati-financijska-izvjesca.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "vodic", "sectionLabel": "Vodič", "readingMinutes": 3, "words": 621, "sources": [ "https://www.ifrs.org/issued-standards/list-of-standards/" ], "sourcesNote": [ "Objavljeni financijski izvještaji GNK ASG d.o.o. za 2024. i 2025.", "Međunarodni računovodstveni standardi (IFRS) — pregled" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/ai-infrastruktura-energija-kapital/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/ai-infrastruktura-energija-kapital/", "title": "Umjetna inteligencija troši struju prije nego što zaradi: tko plaća račun", "summary": "Svaki ozbiljan AI projekt ima tri proračuna: za modele, za energiju i za strpljenje. Prvi je najvidljiviji, treći najskuplji. Analiziramo zašto energetsko pitanje postaje investicijsko.", "content_text": "Rasprava o umjetnoj inteligenciji najčešće se vodi o modelima: koji je bolji, koji je brži, koji manje halucinira. Za tvrtku koja takvu uslugu plaća, važnija su tri druga pitanja: koliko košta svaki upit, koliko košta infrastruktura koja ga omogućuje i koliko dugo ta infrastruktura ostaje korisna. Na sva tri pitanja odgovor počinje istom riječju — energija. Model je usluga, infrastruktura je imovina Korištenje modela kroz API je trošak. Izgradnja vlastite infrastrukture je investicija. Razlika nije akademska: trošak se plaća mjesečno i lako se smanjuje, a investicija se veže na godine i otpisuje se bez obzira na to koliko se koristi. Zato tvrtke koje ulaze u vlastitu AI infrastrukturu moraju odgovoriti na pitanje koje u prezentacijama često izostaje: koliko će oprema vrijediti za tri godine? Grafički procesori namijenjeni treniranju modela troše se i tehnološki i fizički. Ako investicijski plan pretpostavlja deset godina uporabe, a tržište modela mijenja se svakih osamnaest mjeseci, računica ne drži. Energija: ograničenje koje se ne rješava softverom Podatkovni centri troše struju za rad i za hlađenje. Učinkovitost se mjeri omjerom ukupne potrošnje i potrošnje same računalne opreme (PUE). Dobar suvremeni centar ima vrijednost blizu 1,2; loše projektiran centar može trošiti dvostruko više. No čak i savršeno učinkovit centar troši ono što potroši — a ta količina raste s brojem i veličinom modela. Međunarodna agencija za energiju (IEA) je 2025. objavila izvještaj „Energy and AI” u kojem upozorava da potrošnja podatkovnih centara raste brže od ukupne potrošnje električne energije i da će u nekim regijama postati ograničavajući čimbenik. To nije scenarij budućnosti; to je opis priključnih zahtjeva koji već utječu na lokacije investicija. U Hrvatskoj i širem okruženju to znači da vrijeme potrebno za priključak, dozvole i izgradnju može biti dulje od vremena potrebnog za nabavu opreme. Investitor koji planira „otvoriti centar u šest mjeseci” često otkrije da šest mjeseci traje samo postupak priključenja. Tri proračuna koja se ne smiju miješati Operativni proračun pokriva potrošnju, licence, mrežu i ljude. To je mjesečni trošak koji mora imati izvor u prihodu ili u eksplicitno planiranom gubitku. Kapitalni proračun pokriva opremu, prostore i hlađenje. Ovdje se odluka ne donosi o tome je li tehnologija zanimljiva, nego o tome koliko dugo može ostati konkurentna i koliko košta izlazak iz investicije. Proračun strpljenja je najmanje vidljiv, a najčešće podcijenjen. To je razdoblje u kojem investicija ne vraća ništa, a organizacija mora nastaviti raditi. Ako to razdoblje nije planirano i financirano, projekt se prekida upravo u trenutku kada bi mogao početi donositi rezultat. Kupac AI usluge: pregledajte klauzulu o energiji Za većinu tvrtki pitanje nije hoće li graditi podatkovni centar, nego kako ugovoriti uslugu. U tom razgovoru tri stavke zaslužuju pozornost. Indeksacija cijene. Je li cijena vezana uz cijenu energije i kako se promjena prenosi na korisnika? Ograničenje potrošnje. Postoji li mjesečna kvota upita i što se događa kada se prekorači — usporavanje, dodatni trošak ili prekid? Prijenos rizika. Ako dobavljač promijeni model ili cijenu, imate li pravo na izlaz i migraciju podataka? Investicijski okvir u četiri pitanja Koliko košta jedinica rada (upit, sat treniranja, gigabajt)? Koliko dugo ta jedinica zadržava vrijednost? Koliko košta prekid ili promjena dobavljača? Tko snosi rizik energije i tehnološkog zastarjevanja? Ako na sva četiri pitanja postoji zapisan odgovor, investicija je upravljiva. Ako postoji samo procjena rasta tržišta, to nije plan — to je očekivanje. Zaključak Umjetna inteligencija neće biti ograničena nedostatkom ideja ni nedostatkom modela. Bit će ograničena strujom, dozvolama i strpljenjem kapitala. Tvrtke koje to razumiju planiraju sporije, ali stabilnije. One koje ne razumiju troše vrijeme na pitanje koji je model bolji — dok im račun za energiju raste bez obzira na odgovor.", "date_published": "2026-10-09T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Analiza", "AI infrastruktura", "energija", "kapital", "data centri", "investicije" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/ai-infrastruktura-energija-kapital.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "analiza", "sectionLabel": "Analiza", "readingMinutes": 3, "words": 595, "sources": [ "https://www.iea.org/reports/energy-and-ai", "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj", "https://gnk-asg.hr/about/" ], "sourcesNote": [ "IEA — Energy and AI (2025)", "Uredba (EU) 2024/1689 — obveze za sustave visokog rizika i dokumentiranje namjene", "GNK ASG — javni opis digitalnog operativnog modela" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/kapitalna-struktura-i-operativna-otpornost/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/kapitalna-struktura-i-operativna-otpornost/", "title": "Otpornost nije isto što i veličina: što kapitalna struktura govori o riziku grupe", "summary": "Bilanca može izgledati izuzetno sigurno i istodobno skrivati koncentraciju prihoda. Otpornost se mjeri na dva mjesta: u strukturi kapitala i u strukturi prihoda.", "content_text": "Kada tvrtka ima kapital koji pokriva gotovo cijelu aktivu i gotovo nikakve kratkoročne obveze, prva reakcija analitičara je olakšanje. Druga bi trebala biti pitanje: gdje je onda rizik? Jer svaki poslovni model ima rizik. Ako ga nema u strukturi kapitala, gotovo sigurno ga ima u strukturi prihoda, koncentraciji kupaca ili u prirodi imovine. Što kapitalna struktura pokazuje GNK ASG je 2025. godinu završio s kapitalom i rezervama od 46.212.425,18 € i ukupnom aktivom od 46.396.925,72 € . Kratkoročne obveze iznosile su 184.500,54 € . To je struktura u kojoj vanjsko financiranje gotovo ne postoji. Posljedice su konkretne. Nema roka dospijeća koji može iznenaditi. Nema kamata koje mogu pojesti rezultat. Nema bankovnih covenantа koji se aktiviraju padom prihoda. U razdoblju kada kamatne stope i dostupnost kredita variraju, takva struktura je prednost. Ali kapitalna struktura mjeri samo jednu vrstu otpornosti — financijsku. Ona ne odgovara na pitanje što se dogodi ako najveći kupac ode, ako se naplata uspori ili ako se promijeni porezni tretman glavnog proizvoda. Rizik se seli u prihod Kada nema duga, rizik se ne povećava, ali se premješta. Kod društva koje posluje kroz licence i nekoliko velikih ugovora, tri su glavna izvora ranjivosti. Koncentracija. Ako velik dio prihoda dolazi iz malog broja ugovora, stabilnost ovisi o njima više nego o bilo kojem pokazatelju. Naplata. Priznat prihod nije isto što i primljena gotovina. Visoka potraživanja i dugi rokovi naplate mogu stvoriti pritisak i bez obveza. Kvalifikacija. Promjena poreznog tretmana licenci ili transfernih cijena može promijeniti rezultat bez ikakve promjene u poslovanju. Zato je pitanje otpornosti zapravo pitanje raznolikosti. Društvo s malim dugom i jednim kupcem nije otporno; ono je samo nelikvidno u sporom formatu. Grupna perspektiva Javni korporativni profil grupe opisuje 33 povezana društva i 12 planiranih lokacija, uz digitalni operativni model od 1.536 funkcija. Za analizu otpornosti to znači da se rizik ne promatra samo na razini jednog društva. Intragrupni tokovi mogu stabilizirati pojedino društvo, ali mogu i prenijeti problem s jednog dijela grupe na drugi. Zato su bilješke o povezanim osobama često važnije od same bilance. One pokazuju tko kome duguje, po kojim uvjetima i koliko je stvarna neovisnost društva koje se promatra. Kontinuitet: najmanje popularna tema Operativna otpornost ne znači samo preživjeti šok, nego nastaviti raditi tijekom šoka. U praksi to znači dokumentirane procese, zamjenjivost ključnih ljudi, sigurnosne kopije, plan za prekid dobavljača i jasnu odgovornost za odluke u krizi. Velika većina tvrtki ima plan za požar, a nema plan za odlazak ključnog zaposlenika ili prekid ugovora s najvećim kupcem. To nije pitanje IT-a ni osiguranja; to je pitanje upravljanja. Što bi uprava trebala pratiti Udio pet najvećih kupaca u prihodu — i trend kroz tri godine. Prosječno vrijeme naplate i starosna struktura potraživanja. Udio prihoda koji ovisi o jednom pravnom okviru ili jednoj jurisdikciji. Broj procesa za koje postoji zapisan plan neprekidnog poslovanja. Zamjenjivost ljudi na ključnim funkcijama. Nijedan od tih pokazatelja ne nalazi se u sažetku bilance. Svi se mogu objasniti u godišnjem izvještaju — ako uprava želi. Zaključak Kapitalna struktura GNK ASG-a pokazuje rijetku financijsku disciplinu: gotovo cijela aktiva financirana je vlastitim sredstvima, a kratkoročne obveze su zanemarive. To je dobra vijest za svakoga koga zanima rizik refinanciranja. Ali otpornost je šira od bilance. Ona ovisi o tome koliko je prihod raznolik, koliko je naplata sigurna i koliko je organizacija sposobna nastaviti raditi bez jedne osobe ili jednog kupca. To su pitanja na koja odgovor ne daje računovodstvo, nego upravljanje.", "date_published": "2026-10-07T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Gospodarstvo", "kapitalna struktura", "rizik", "operativna otpornost", "korporativno upravljanje" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/kapitalna-struktura-i-operativna-otpornost.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "gospodarstvo", "sectionLabel": "Gospodarstvo", "readingMinutes": 3, "words": 566, "sources": [ "https://gnk-asg.hr/about/" ], "sourcesNote": [ "Objavljeni financijski izvještaji GNK ASG d.o.o. za 2025.", "Javni korporativni profil grupe (33 društva, 12 lokacija, 1.536 digitalnih funkcija)" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/pojasnjenje-gnk-asg-i-gnk-dinamo-ltd/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/pojasnjenje-gnk-asg-i-gnk-dinamo-ltd/", "title": "Pojašnjenje: što je GNK ASG d.o.o., što je GNK DINAMO Ltd. i zašto ih ne treba miješati", "summary": "Dvije tvrtke, dva pravna sustava i jedno ime koje izaziva zabunu. Objašnjavamo tko je što, tko za što odgovara i što ovaj kanal objavljuje — a što ne.", "content_text": "Kada se u istoj rečenici pojave „GNK” i „DINAMO”, velik dio čitatelja pomisli na nogomet. To je razumljivo, ali u ovom slučaju pogrešno. Ovdje je riječ o poslovnoj strukturi, a ne o sportskom klubu. Zato je ovo pojašnjenje potrebno: ne zato što je situacija nejasna onima koji je poznaju, nego zato što je nejasna svima ostalima. GNK ASG d.o.o. — hrvatsko društvo GNK ASG d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Zagrebu, osnovano 2023. godine. Bavi se razvojem i izvozom softvera i intelektualnog vlasništva, uz poslovne funkcije koje uključuju financije, korporativno upravljanje, dokumentaciju i digitalne operativne modele. Društvo je u 2025. ostvarilo poslovne prihode od 504.001.681,97 eura i završilo godinu s kapitalom i rezervama od 46.212.425,18 eura. Ti podaci dolaze iz objavljenih financijskih izvještaja i detaljnije su analizirani u tekstu o bilanci za 2025. Direktor i osnivač društva je Nermin Sefić. GNK DINAMO Ltd. — matično društvo GNK DINAMO Ltd. je društvo sa sjedištem u Boulderu, u američkoj saveznoj državi Colorado. Prema javnom korporativnom profilu grupe, ono je matično društvo, a Nermin Sefić je njegov ovlašteni predstavnik i stvarni vlasnik (UBO). Razlika je pravna, ali i praktična. Hrvatsko društvo odgovara po hrvatskim propisima i podliježe hrvatskom nadzoru. Američko društvo odgovara po pravu savezne države Colorado. To što su povezana ne znači da su jedno te isto pravno lice, da imaju istu odgovornost ni da se njihovi financijski izvještaji mogu miješati. Što to znači za čitatelja Ako čitate tekst o poslovanju, brojkama ili odlukama, važno je znati na koje se društvo odnosi. U ovom kanalu svaki tekst navodi subjekt na koji se podaci odnose. Kada se govori o grupi, to je izričito navedeno. Ako tražite podatke o vlasništvu, korisno je krenuti od javnih registara i dokumentacije društva. Ako tražite komentar ili urednički stav, on je u ovom kanalu uvijek odvojen od vijesti i potpisan. Što ovaj kanal ne objavljuje Kanal ne objavljuje sadržaj o nogometnom klubu, utakmicama, igračima ni sportskim rezultatima. Ako ste ovdje došli zbog sporta, ovdje ga nećete naći. Ime „GNK DINAMO Ltd.” odnosi se na društvo iz Colorada, kako je opisano u javnom korporativnom profilu grupe, i na njega se odnose svi tekstovi u kojima se to društvo spominje. Kanal također ne objavljuje neprovjerene tvrdnje o trećim osobama, osobne podatke zaposlenika ni sadržaj koji bi nekome naškodio bez javnog interesa. Pravila su opisana na stranici metodologije . Zašto je pojašnjenje dio kanala Poslovna komunikacija često pretpostavlja da čitatelj zna kontekst. Ne zna. Zato su pojašnjenja trajni dio ovog kanala, a ne jednokratna ispravka. Kada se isto pitanje pojavi tri puta, ono zaslužuje vlastiti tekst — ne zato što je odgovor složen, nego zato što ga vrijedi imati na jednom mjestu. Sažetak u tri rečenice GNK ASG d.o.o. je hrvatsko društvo iz Zagreba koje razvija i izvozi softver i intelektualno vlasništvo. GNK DINAMO Ltd. je matično društvo iz Colorada. Nermin Sefić je direktor i osnivač prvog te ovlašteni predstavnik i stvarni vlasnik drugog.", "date_published": "2026-10-05T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Pojašnjenje", "pojašnjenje", "GNK ASG", "GNK DINAMO Ltd", "korporativna struktura" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/pojasnjenje-gnk-asg-i-gnk-dinamo-ltd.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "pojasnjenje", "sectionLabel": "Pojašnjenje", "readingMinutes": 2, "words": 486, "sources": [ "https://gnk-asg.hr/about/", "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" ], "sourcesNote": [ "Javni korporativni profil GNK ASG d.o.o.", "Profil Nermina Sefića i podaci o ulogama", "Objavljeni financijski izvještaji GNK ASG d.o.o. za 2025." ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/medijska-tisina-i-brojke/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/medijska-tisina-i-brojke/", "title": "Kada brojke rastu, a priča se stišava: zašto tvrtka mora sama objaviti ono što drugi ne prenesu", "summary": "Nije svaka tišina cenzura. Ponekad je jednostavno posljedica toga da nitko nije poslao priopćenje, da tema nije „vijest” po kriterijima redakcije ili da podaci nisu bili dostupni u obliku koji se može preuzeti. Komentar urednika.", "content_text": "Postoji jedna rečenica koju u poslovnim krugovima čujem često: „Ako nije bilo u medijima, kao da se nije dogodilo.” Izreka je cinična, ali opisuje stvarni mehanizam. Novinar ne piše o onome što postoji; piše o onome što u datom trenutku prepozna kao vijest. A prepoznavanje vijesti nije neutralna operacija — ono ovisi o izvorima, navikama, kalendaru i tome je li se netko potrudio podatke staviti u oblik koji se može koristiti. U kolovozu 2026. društvo je objavilo pregled poslovanja za 2025. godinu, s prihodom od 504 milijuna eura i promjenom strukture bilance. U tom su tekstu iznesene činjenice, brojke i kontekst. Ono što nije uslijedilo bio je širi medijski odjek koji bi se mogao očekivati s obzirom na veličinu rezultata. To je zapažanje, ne optužba. Za tvrdnju da je riječ o namjernom ignoriranju trebalo bi imati dokaz, a ja ga nemam. Tri razloga zašto priča izostane 1. Nitko nije poslao priopćenje Redakcije ne pretražuju aktivno sve objave svih tvrtki. Ako društvo objavi rezultat na svom portalu i ne pošalje ga uredništvima u obliku koji se može preuzeti, vjerojatnost da će ga netko primijetiti značajno pada. To nije zavjera; to je kapacitet. Uredništva imaju ograničen broj ljudi i nekoliko desetaka tema dnevno. 2. Format nije preuzimljiv Novinar koji dobije PDF od četrdeset stranica i dvije rečenice sažetka ima posao koji traje satima. Novinar koji dobije kratak tekst s brojkama, izvorom, izjavom i kontaktom ima posao koji traje minutama. Razlika u rezultatu nije u kvaliteti priče, nego u trošku obrade. Zato kanal koji želi biti preuzet mora isporučiti sadržaj u formatu koji se može odmah koristiti — s atribucijom i poveznicom na izvornik. 3. Nema konteksta, samo brojka „Tvrtka je utrostručila prihod” je naslov. „Tvrtka je utrostručila prihod, smanjila obveze za 99,7 % i zadržala pozitivan rezultat, uz maržu ispod promila” je priča koju treba objasniti. Bez konteksta, brojka djeluje ili nevjerojatno ili sumnjivo — a u oba slučaja novinar traži dodatno objašnjenje. Ako ga ne dobije, tema čeka. Zašto kanal, a ne samo priopćenje Priopćenje je jednokratni događaj. Kanal je trajna adresa. Razlika je u tome što redakcija može bilo kada doći na kanal, pronaći tekst, provjeriti izvor, preuzeti citat i povezati se na izvornik. To je infrastruktura za preuzimanje, a ne marketinška kampanja. Zato ovaj kanal ima tri pravila koja se ne mijenjaju. Prvo, svaki tekst ima vlastitu adresu i datum. Drugo, svaki tekst navodi izvore i status provjere. Treće, tekstovi se mogu preuzeti uz atribuciju „Izvor: GNK ASG KANAL” — bez traženja dopuštenja za svaki pojedini slučaj. Što to ne rješava Kanal ne zamjenjuje novinarstvo. Ne donosi neovisnu ocjenu, ne provodi istraživanje i ne može biti jedini izvor za priču o samome sebi. Tvrtka koja piše o sebi uvijek je u sukobu interesa — i to treba reći naglas, a ne sakriti iza neutralnog tona. Zato je korisno da uz ovakav kanal postoji i neovisna provjera: drugi izvori, registri, financijski izvještaji i novinari koji postavljaju neugodna pitanja. Kanal može olakšati pristup podacima. Ne može zamijeniti provjeru. Zaključak Ako brojke rastu, a priča se stišava, moguće je da je razlog u tome što priča nikada nije bila ponuđena u obliku koji se može preuzeti. To se rješava radom, ne pritužbom. Ovaj kanal je pokušaj da se taj rad obavi unaprijed — i da svatko tko želi provjeriti ima gdje početi.", "date_published": "2026-10-03T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Komentar", "komentar", "mediji", "transparentnost", "poslovno izvještavanje" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/medijska-tisina-i-brojke.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "komentar", "sectionLabel": "Komentar", "readingMinutes": 3, "words": 550, "sources": [ "https://gnk-asg.hr/aktual/gnk-asg-504-milijuna-eura-prihoda/", "../metodologija/" ], "sourcesNote": [ "GNK ASG — objava o poslovnim rezultatima za 2025.", "Metodologija kanala — što je komentar, a što izvještaj" ], "editorialStatus": "approved" } }, { "id": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/provjera-izvora-u-poslovnom-novinarstvu/", "url": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/provjera-izvora-u-poslovnom-novinarstvu/", "title": "Četiri razine provjere: kako razlikovati dokument od izjave i izjavu od glasine", "summary": "Poslovno izvještavanje ne pati od manjka informacija, nego od manjka oznaka. Ovaj vodič uvodi četiri razine provjere koje kanal koristi za svaki tekst — i objašnjava što koja razina znači.", "content_text": "U poslovnom novinarstvu najveći problem nije nedostatak podataka. Problem je što svi podaci izgledaju jednako: brojka iz revidiranog izvještaja i brojka iz razgovora u kafiću ispisuju se istim fontom. Čitatelj nema način da razlikuje jedno od drugog osim ako mu se to eksplicitno kaže. Zato kanal uvodi četiri razine provjere i navodi ih uz svaki tekst. Razina A: primarni dokument To je najviša razina. Primarni dokument je izvorni materijal koji je nastao u samom procesu: financijski izvještaj, ugovor, registracija, presuda, zapisnik skupštine, objavljeni prospekt. Nije to sažetak, nije to priopćenje i nije to interpretacija. Kada se u tekstu navodi brojka iz razine A, čitatelj može otići do dokumenta i provjeriti je. To je jedina razina koja u potpunosti podnosi neovisnu provjeru. Ograničenje: primarni dokument može biti točan, a ipak nepotpun. Revidirani izvještaj pokazuje što je društvo iskazalo, ne nužno i sve što se u društvu dogodilo. Zato razina A govori o pouzdanosti zapisa, ne o potpunosti slike. Razina B: službeni registar ili objava institucije Ovdje su sudski registri, porezne evidencije, javne objave regulatora, statistički podaci i službena priopćenja institucija. Riječ je o izvorima koji imaju proceduru nastanka i mogu se provjeriti, ali su često zbirni ili naknadno uređeni. Tipična pogreška: preuzeti podatak iz registra i ne provjeriti datum ažuriranja. Registar može kasniti danima ili mjesecima. Podatak je „služben”, ali nije nužno aktualan. Razina C: izjava potvrđena iz dva neovisna izvora Kada nema dokumenta, ostaje izjava. Pravilo je jednostavno: jedna izjava nije činjenica. Dva neovisna izvora koja govore isto — bez zajedničkog interesa da tako govore — značajno povećavaju pouzdanost, ali je ne pretvaraju u dokument. „Neovisno” je ključna riječ. Dva zaposlenika iste tvrtke nisu dva neovisna izvora. Tvrtka i njezin savjetnik nisu dva neovisna izvora. To je osnovna razina novinarske pismenosti koja se u praksi najčešće preskače. Razina D: neprovjereni navod Postoje situacije u kojima je javni interes toliki da se nešto mora objaviti i bez pune provjere: primjerice, upozorenje na rizik ili tvrdnja koju je nemoguće dokumentirati u razumnom roku. U tom slučaju tekst mora izričito reći što je neprovjereno, zašto se objavljuje i što bi promijenilo zaključak. Ono što nije dopušteno jest neprovjereni navod predstaviti kao činjenicu, a zatim se braniti da je „tako rekao izvor”. Kako se to primjenjuje na ovom kanalu Element teksta Pravilo Brojke Uvijek iz razine A ili B, s navedenim izvorom i razdobljem. Citati Iz javne objave, intervjua ili izjave za kanal. Nikada rekonstruirani „u duhu”. Komentar Jasno odvojen i potpisan. Ne miješa se s izvještajem. AI sadržaj Označen statusom provjere. Ljudski pregled se bilježi imenom i datumom. Ispravci Objavljuju se javno, s datumom i opisom izmjene. Izvorni tekst se ne briše prešutno. Ispravci: test kredibiliteta Svaka redakcija griješi. Razlika između ozbiljne i neozbiljne nije u tome griješi li, nego u tome što učini kada pogriješi. Kanal primjenjuje tri pravila. Prvo, ispravak se objavljuje na istom mjestu gdje je bila pogreška. Drugo, navodi se što je bilo netočno i što je sada točno. Treće, datum ispravka je vidljiv. Brisanje teksta bez objašnjenja je najgori oblik ispravka: čitatelj koji je podijelio pogrešnu informaciju nikada neće saznati da je bila pogrešna. AI i provjera AI alati mogu ubrzati pronalaženje izvora i provjeru konzistentnosti, ali ne mogu preuzeti odgovornost. Model ne može potvrditi da je dokument autentičan, da je izjava doista izrečena ili da je brojka iz konteksta. Zato se svaki AI-generirani nacrt tretira kao razina D dok ga osoba ne provjeri i ne preuzme odgovornost. To je i zahtjev Uredbe (EU) 2024/1689: označiti sadržaj javnog interesa nastao uz AI, osim kada je prošao stvarni ljudski urednički pregled. Označavanje nije birokracija; ono je informacija koju čitatelj ima pravo znati. Zaključak Četiri razine nisu savršen instrument. One su, međutim, bolje od tišine o tome odakle dolazi tvrdnja. Čitatelj koji zna razinu zna i koliko može vjerovati — a to je minimum svakog ozbiljnog poslovnog teksta.", "date_published": "2026-10-01T07:00:00.000Z", "date_modified": "2026-10-19T07:00:00.000Z", "authors": [ { "name": "Nermin Sefić", "url": "https://gnk-asg.hr/nermin-sefic/" } ], "tags": [ "Vodič", "provjera izvora", "novinarstvo", "metodologija", "deontologija" ], "image": "https://gnk-asg-kanal.pages.dev/assets/og/provjera-izvora-u-poslovnom-novinarstvu.png", "language": "hr-HR", "_kanal": { "section": "vodic", "sectionLabel": "Vodič", "readingMinutes": 3, "words": 638, "sources": [ "../metodologija/", "https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj" ], "sourcesNote": [ "Metodologija kanala — pravila provjere i ispravaka", "Uredba (EU) 2024/1689 — transparentnost AI sadržaja" ], "editorialStatus": "approved" } } ] }